O našoj župi
Dobro došli na mrežne stranice Župe svete Jelene Križarice u Zaboku, mjesta vjere, molitve, zajedništva i bogate duhovne baštine.
Naša župa kroz svoju povijest zauzima posebno mjesto u vjerskom i društvenom životu Zaboka i okolnih naselja. Njezino središte je župna crkva posvećena svetoj Jeleni Križarici, zaštitnici naše župne zajednice.
Na ovim stranicama želimo predstaviti povijest župe, njezinu crkvu i kapelice, duhovnu i kulturnu baštinu te ljude i događaje koji su oblikovali život naše zajednice kroz naraštaje.
Pozivamo vas da upoznate našu župu, njezinu prošlost i sadašnjost te zajedništvo koje nastavljamo graditi u vjeri i međusobnoj povezanosti.
Povijest župe
Povijest Župe svete Jelene Križarice neraskidivo je povezana s poviješću Zaboka i životom njegovih stanovnika. Kroz stoljeća župa je bila mjesto okupljanja vjernika, molitve, duhovnog rasta i zajedništva, a župna crkva posvećena svetoj Jeleni Križarici ostala je prepoznatljiv simbol grada i njegove vjerske baštine.
Počeci župe i njezino osnivanje
Počeci zabočke župe sežu u prvu polovicu 17. stoljeća, kada je Zabok pripadao prostranoj Župi Svetoga Križa u Začretju. Zbog velike udaljenosti župne crkve i otežanih putova, stanovnici Zaboka i okolnih naselja teško su sudjelovali u redovitom vjerskom životu.
Zamisao o osnivanju samostalne župe iznio je 9. rujna 1639. godine Baltazar Zaboky, vlasnik zabočkog imanja i podžupan Varaždinske županije. Iako za života nije uspio ostvariti svoju nakanu, njegovu su želju nastavili članovi obitelji.
Župa svete Jelene Križarice u Zaboku službeno je osnovana 30. travnja 1658. godine, čime je započelo novo poglavlje u vjerskoj i društvenoj povijesti zabočkoga kraja.
Župna crkva svete Jelene Križarice
Povijest župne crkve svete Jelene Križarice seže u vrijeme prije osnutka samostalne zabočke župe. Prva crkva svete Jelene nalazila se na brežuljku iznad današnjega župnog dvora, a prvi se put spominje u zapisima kanonske vizitacije iz 1639. godine. Bila je malena zidana građevina koja je prvotno služila kao kapela Župe Svetoga Križa u Začretju.
Snažan potres koji je 1775. godine pogodio Hrvatsko zagorje dodatno je oštetio već dotrajalu crkvu, koja je 1786. godine potpuno napuštena. Na njezinu nekadašnjem mjestu danas se nalazi spomen-križ.
Gradnja današnje župne crkve započela je u proljeće 1782. godine, za vrijeme župnika Lovre Kocijančića, uz potporu tadašnjih patrona župe. Gradnja je trajala više desetljeća, a 1803. godine, za vrijeme župnika Andrije Kukeca, podignut je crkveni toranj s križem.
Današnja crkva, posvećena svetoj Jeleni Križarici, tijekom više od dva stoljeća doživjela je brojne obnove i umjetnička uređenja te ostala središnje mjesto molitve, sakramentalnog života i okupljanja zabočkih vjernika.
Obnova i očuvanje župne crkve
Župna crkva svete Jelene Križarice tijekom svoje duge povijesti više je puta obnavljana i uređivana kako bi se očuvala njezina sakralna, povijesna i umjetnička vrijednost. Posebno zahtjevno razdoblje nastupilo je nakon potresa 2020. godine, kada su oštećenja crkve zahtijevala opsežne građevinske i restauratorske zahvate.
Velika obnova započela je 2023. godine izradom projektne dokumentacije, a potom su uslijedili radovi na sanaciji kupole, obnovi sakristije, pjevališta i stepeništa te uređenju unutrašnjosti crkve. Obnovljeni su svetište i oltar, postavljena nova rasvjeta i restaurirani dijelovi crkvenoga inventara.
Tijekom obnove, zbog sigurnosti vjernika, bogoslužja su se privremeno održavala izvan župne crkve, među ostalim u Vatrogasnom domu te Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku.
Posebno važan datum u novijoj povijesti župe bio je 12. listopada 2025. godine, kada je svečano blagoslovljena obnovljena unutrašnjost crkve. Svečano misno slavlje i čin blagoslova predvodio je mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, uz zabočkog župnika Branka Riseka, trajnog đakona Samsona Štibohara te brojne vjernike i uzvanike.
Obnova, vrijedna više od milijun eura, ostvarena je uz značajnu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, europskih sredstava, Grada Zaboka, donatora i samih župljana.
Obnova župne crkve svete Jelene Križarice nastavlja se i tijekom 2026. godine. Nakon završetka obnove unutrašnjosti, radovi su usmjereni na krovište i daljnju konstrukcijsku sanaciju crkve. Cjeloviti projekt obuhvaća i obnovu crkvenoga tornja, vanjskih zidova te učvršćenje temelja, s ciljem dugoročne sigurnosti građevine i očuvanja njezine vrijedne sakralne i kulturne baštine. Obnova se provodi postupno, uz potporu nadležnih institucija i župne zajednice.
Kapele naše župe
Kapele naše župe važan su dio duhovne, povijesne i kulturne baštine zabočkoga kraja. Na području Župe svete Jelene Križarice nalazi se osam kapela koje su tijekom naraštaja bile mjesta molitve, okupljanja vjernika i njegovanja mjesnih običaja.
Svaka od njih ima svoju povijest, posebnosti i značenje za stanovnike naselja u kojem se nalazi. Njihovo očuvanje i uređenje svjedoče o vjeri, zajedništvu i predanosti župljana koji se brinu o ovim vrijednim sakralnim građevinama.
Kapela svetog Antuna Padovanskog
Kapela svetog Antuna Padovanskog nalazi se u Grabrovcu, a uz nju su tradicionalno povezani vjernici Grabrovca, Ulice Antuna Mihanovića i Zabočke ceste. Jedna je od najstarijih sakralnih građevina zabočkoga kraja i važan dio duhovne i kulturne baštine Župe svete Jelene Križarice.
Njezina povijest seže u srednji vijek, a prema povijesnim zapisima spominje se već 1334. godine. Današnji izgled kapele oblikovan je tijekom više stoljeća. Godine 1676. dograđeno je predvorje sa zvonikom, čime je kapela postupno dobivala svoj prepoznatljiv izgled.
Tijekom povijesti kapela je više puta obnavljana i uređivana. Nakon Drugoga svjetskog rata ostala je bez tornja, a temeljitija obnova započela je 1991. godine na inicijativu tadašnjeg župnika Ivana Vnučeca. Radovi su nastavljeni za vrijeme župnika Marijana Culjaka, uz pomoć župljana, dobročinitelja i mjesnih udruga. Obnovljeni su unutrašnjost, pročelje, zvonik i okoliš kapele.
U unutrašnjosti se nalazi glavni oltar posvećen svetom Antunu Padovanskom te vrijedna propovjedaonica iz razdoblja historicizma. Posebno se ističe oltar s reljefom svetog Huberta u lovu, rad domaćeg umjetnika Dragutina Beline iz 1991. godine. Uz kapelu se nalazi i kip Blažene Djevice Marije, dar kipara Tomislava Pavletića iz 2002. godine.
Kapela je tijekom godine mjesto molitve, euharistijskih slavlja i okupljanja vjernika. Posebno se svečano obilježava blagdan svetog Antuna Padovanskog, 13. lipnja, uz tradicionalni blagoslov djece, bicikala, dječjih kolica i cvijeća.
Uz blagdan nebeskog zaštitnika, u kapeli se njeguju i proslave svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, te svetog Huberta, zaštitnika lovaca. Ova okupljanja svjedoče o povezanosti vjerskoga života s tradicijom i običajima lokalne zajednice.
Svojom dugom poviješću, vrijednom sakralnom baštinom i živom tradicijom kapela svetog Antuna Padovanskog ostaje važno mjesto molitve, zajedništva i očuvanja vjere za stanovnike Grabrovca, Ulice Antuna Mihanovića, Zabočke ceste i cijele zabočke župe.
Kapela Presvetog Srca Isusova – Zabočki Bregi gornji
Kapelica Presvetog Srca Isusova nalazi se u Gornjim Zabočkim Bregima i predstavlja vrijedno mjesto molitve, okupljanja vjernika i očuvanja duhovne baštine toga dijela Župe svete Jelene Križarice u Zaboku.
Gradnju kapelice započeo je 1907. godine Franjo Huić, stanovnik Brega Zabočkih i poduzetnik u Zagrebu. Već od samih početaka u njezinoj su izgradnji sudjelovali i mještani, pružajući materijalnu pomoć i osobni doprinos.
Kapelica je tijekom godina postala važno mjesto vjerskoga života stanovnika Brega Zabočkih. Na inicijativu mještana, uz veliku potporu tadašnjeg župnika vlč. Marijana Culjaka, temeljito je obnovljena i dograđena tijekom 2001. i 2002. godine. U obnovi su sudjelovali brojni donatori, obrtnici i župljani.
Svečano posvećenje obnovljene i dograđene kapelice održano je 7. lipnja 2002. godine, na svetkovinu Presvetog Srca Isusova.
U unutrašnjosti kapelice nalazi se oltar s kipovima Presvetog Srca Isusova, Blažene Djevice Marije i svetog Vinka. Posebno se njeguje štovanje svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, čiji se blagdan obilježava 22. siječnja, kada vinogradari tradicionalno mole za blagoslov svojih vinograda i uspješnu godinu.
Godine 2007. svečano je obilježena stota obljetnica postojanja kapelice. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je mons. Vlado Košić, tadašnji pomoćni biskup zagrebački. U obilježavanju obljetnice sudjelovala je i Hrvatska udruga „Muži zagorskog srca”, čiji je zaštitnik Presveto Srce Isusovo.
Kapelica Presvetog Srca Isusova i danas je mjesto molitve i zajedništva, osobito prigodom proslave svetkovine Presvetog Srca Isusova. Svojom poviješću i očuvanom tradicijom svjedoči o vjeri, slozi i predanosti naraštaja stanovnika Gornjih Zabočkih Brega.
Kapelica Križa Kristova – Bregi Zabočki donji
Kapelica Križa Kristova nalazi se na raskrižju Gornjih Brega Zabočkih i prilazne ceste prema Grabrovcu. Nastala je na inicijativu stanovnika neposrednog susjedstva, a njezinu su izgradnju svojim radom i doprinosima omogućili brojni mještani i ljudi dobre volje.
Posebnu umjetničku vrijednost kapelici daju oslici koje su izradili pokojni profesor Josip Kaltnecker i Drago Cvjetić. Njihov rad pridonio je ljepoti i prepoznatljivosti ovoga mjesta molitve.
U kapelici se tijekom godine održava više misnih slavlja, a osobito se svečano obilježava blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, 14. rujna.
Kapelica Križa Kristova svjedoči o vjeri, zajedništvu i predanosti stanovnika ovoga dijela župe, koji su vlastitom inicijativom i trudom stvorili mjesto molitve i duhovnog okupljanja.
Kapelica svetoga Roka – Tisanić Jarek
Kapelica svetog Roka nalazi se u Tisanić Jarku, na raskrižju glavne ceste Jakuševec Zabočki – Pustodol Začretski i putova koji vode prema Donjim i Gornjim Zabočkim Bregima.
Prema usmenoj predaji mještana, na tome se mjestu prvotno nalazio križ krajputaš, koji je bio znak vjere i mjesto osobne molitve prolaznika. Današnja kapelica izgrađena je 1952. godine, a posvećena je svetom Roku, zaštitniku od zaraznih bolesti.
Sveti Rok posebno je štovan zbog svoje požrtvovnosti i pomaganja oboljelima od kuge. Na njegovim se prikazima često nalazi pas s kruhom u ustima, koji prema predaji simbolizira pomoć koju je svetac primao tijekom svoje bolesti i osame.
Kapelica je dograđena i obnovljena tijekom 2001. i 2002. godine, zahvaljujući brizi i zauzimanju mjesnih vjernika. Prvo euharistijsko slavlje u obnovljenoj kapelici održano je 16. kolovoza 2002. godine, na blagdan svetog Roka.
U kapelici se, uz kip svetog Roka, nalazi i kip blaženog Alojzija Stepinca. Zbog toga se vjernici ondje tradicionalno okupljaju i na njegov spomendan, 10. veljače.
Kapelica svetog Roka danas je važan dio vjerskog života stanovnika Tisanić Jarka i okolnih naselja. Svojom poviješću i očuvanom tradicijom svjedoči o povezanosti mjesne zajednice, vjeri njezinih stanovnika i brizi za sakralnu baštinu zabočke župe.
Kapela sv. Ivana Krstitelja – Repovec
Kapela svetog Ivana Krstitelja nalazi se u Repovcu, jednom od naselja Župe svete Jelene Križarice u Zaboku. Središnje je mjesto molitve, vjerskih okupljanja i zajedništva stanovnika Repovca.
Gradnja kapele započela je 1990. godine, kada su mještani, potaknuti željom da u svojem naselju imaju vlastiti prostor za molitvu i bogoslužje, zajedničkim snagama pristupili njezinoj izgradnji. Velik doprinos dali su dobrovoljnim radom i osobnim sredstvima, a značajnu potporu pružio im je tadašnji zabočki župnik vlč. Ivan Vnučec.
Kapela je posvećena svetom Ivanu Krstitelju, Isusovu preteči i jednom od najvažnijih svetaca kršćanske tradicije. Njegov blagdan, Rođenje svetog Ivana Krstitelja, slavi se 24. lipnja i posebno se obilježava misnim slavljem i okupljanjem vjernika u Repovcu.
Tijekom godina mještani su nastavili brinuti o kapeli, njezinu održavanju i uređenju. Vlastitim radom i prilozima sudjelovali su i u njezinoj obnovi, potvrđujući snažnu povezanost lokalne zajednice s ovim sakralnim prostorom.
Godine 2016. svečano je obilježena 25. obljetnica gradnje kapele. Tim je povodom održano misno slavlje koje su predvodili vlč. Damir Ivanek, svećenik rodom iz ovoga kraja, i tadašnji zabočki župnik vlč. Marijan Culjak.
Kapela svetog Ivana Krstitelja i danas ostaje važno mjesto očuvanja vjere, tradicije i zajedništva stanovnika Repovca te vrijedan dio sakralne baštine zabočke župe.
Kapelica Svete Obitelji – Jakuševec Zabočki
Kapelica Svete Obitelji nalazi se na raskrižju u Jakuševcu Zabočkom i jedno je od novijih sakralnih zdanja Župe svete Jelene Križarice u Zaboku. Izgrađena je zahvaljujući inicijativi, slozi i velikoj požrtvovnosti mještana koji su željeli imati vlastito mjesto molitve i okupljanja.
Gradnja kapelice započela je 2003. godine. Mještani su sudjelovali novčanim prilozima, građevinskim materijalom i dobrovoljnim radom, uz pomoć brojnih dobročinitelja i veliku potporu tadašnjeg zabočkog župnika vlč. Marijana Culjaka.
Dana 3. svibnja 2003. godine vlč. Marijan Culjak blagoslovio je kapelicu u izgradnji i novopodignuti križ. Tom je prigodom na tome mjestu slavljena prva sveta misa. Drugo misno slavlje održano je 1. listopada iste godine, kao zahvala za plodove zemlje i jesensku žetvu.
Radovi na kapelici završeni su 1. svibnja 2004. godine, kada je na blagdan svetog Josipa Radnika održano svečano misno slavlje. Od tada se svake godine na taj dan vjernici tradicionalno okupljaju na svetoj misi.
Posvećena Svetoj Obitelji, kapelica podsjeća na važnost obiteljskog zajedništva, međusobne ljubavi, razumijevanja i kršćanskih vrijednosti. Ona je trajni znak vjere i predanosti stanovnika Jakuševca Zabočkog koji su zajedničkim radom ostvarili želju za vlastitim sakralnim prostorom.
Kapelica Svete Obitelji danas je vrijedno mjesto molitve, susreta i očuvanja vjerske tradicije te svjedočanstvo zajedništva koje je obilježilo njezinu izgradnju.
Kapelica Male Gospe – Pavlovec Zabočki
Kapelica Male Gospe nalazi se u Pavlovcu Zabočkom i važan je dio vjerskog života tamošnjih stanovnika. Mjesto je molitve, susreta i zajedništva te svjedočanstvo privrženosti mještana Blaženoj Djevici Mariji.
Posebno mjesto u životu kapelice zauzima blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, poznat kao Mala Gospa, koji se slavi 8. rujna. Tom se prigodom vjernici okupljaju na svetoj misi, njegujući dugogodišnju tradiciju molitve i zajedništva.
Kapelica je i jedna od postaja tradicionalnoga župnog križnog puta na Veliki petak, koji povezuje sakralna mjesta na području zabočke župe.
Briga mještana za kapelicu i očuvanje vjerskih običaja potvrđuju njezinu važnost za duhovni život Pavlovca Zabočkog i cijele Župe svete Jelene Križarice.
Kapelica svetog Mihaela arkanđela – Grdenci
Kapelica svetog Mihaela arkanđela nalazi se u Grdencima, na Hranićevu brijegu, uz dolinu rijeke Krapinice, približno četiri kilometra sjeveroistočno od župne crkve svete Jelene Križarice u Zaboku. Izgrađena je 2010. godine na inicijativu tadašnjeg župnika Marijana Culjaka i mještana gornjih Grdenaca.
Na mjestu današnje kapelice više od tri stoljeća nalazio se drveni križ krajputaš, uz koji su se stanovnici okolnih zaselaka zaustavljali, molili i okupljali. Šezdesetih godina 20. stoljeća drveni križ zamijenjen je betonskim raspelom. Mještani su ga brižno održavali i ukrašavali, osobito za Uskrs i blagdan Svih svetih. Tijekom Domovinskog rata ondje se svake večeri molila krunica.
Želja za obnovom dotrajalog raspela postupno je prerasla u zamisao o izgradnji kapelice. Za njezina zaštitnika mještani su odabrali svetog Mihaela arkanđela, zaštitnika policajaca i vojnika, čiji se blagdan slavi 29. rujna.
Gradnja je započela u proljeće 2010. godine. Uz građevinske radove koje je izvela stručna tvrtka, velik doprinos dali su lokalni obrtnici i stanovnici Grdenaca svojim dobrovoljnim radom i donacijama. Zvono je darovao Mato Hranić mlađi, dok je kipove svetog Mihaela i raspetoga Isusa darovao župnik Marijan Culjak.
Svečani blagoslov novoizgrađene kapelice održan je 3. listopada 2010. godine. Predvodio ga je mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, uz sudjelovanje župnika Marijana Culjaka i svećenika Krapinskog dekanata.
Kapelica svetog Mihaela arkanđela danas je mjesto molitve, zajedništva i očuvanja vjerske tradicije stanovnika Grdenaca. Posebno se svečano obilježava blagdan njezina nebeskog zaštitnika, kada se vjernici okupljaju na misnom slavlju zahvaljujući Bogu za primljene darove i plodove svojega rada.